Detalji
Motiv Grobničkog donolaša, koji potječe iz stočarskog kraja Grobinštine pokraj Rijeke. Kao stalni sudionik međunarodnog Riječkog karnevala jedan od prepoznatljivih simbola grada Rijeke. Prikazuje Zvončara u karakterističnoj odori, crvenoj kariranoj flanelnoj košulji – stomanji, crnim hlačama - brageše, crnim kožnatim visokim cipelama – postoli i debelim bijelim vunenim čarapama. Na glavi ima ovčje krzno s životinjskom lubanjom i rogovima - krabuja. Lice otkriveno. Oko vrata crna marama. Ogrnut je ovčjim krznom, a oko pojasa špagom privezana tri velika zvona - dondolo. U ruci drži drvenu žuntu – stilizirani buzdovan. Keramički predmet, visine 32 cm, s ovčjim krzom i životinjskom lubanjom s rogovima na glavi, ogrnut kožuhom od ovčjeg krzna, krpena crna marama, tri zvona. Izvorno autorsko djelo, izrađeno u originalnoj keramičkoj tehnici oblikovan rukom. Proizvod je dva puta paljen na temperaturi od 1000 °C. Porijeklo zvončara seže daleko u prapovijest. Vezani su za stočarske krajeve, što pokazuje i njihova oprema, jer je prvobitna njihova zadaća bila tjeranje zlih duhova zime i poticanje novog proljetnog ciklusa. Naziv Dondolaši proizlazi iz riječi “dondolo”, što u prijevodu znači “zvono”. Predanje govori da su Dondolaši potekli od čobana (pastira). Naime u doba feudalizma tjerali su divlje šumske životinje od feudalčevih stada domaćih životinja i za to bili plaćeni. Stoga su morali što strašnije izgledati i stvarati veliku buku. Danas Dondolaši predstavljaju čuvare običaja i tradicije. U vrijeme poklada ili mesopusta, bez obzira na vremenske prilike, obilaze u velikoj grupi sela svoga zavičaja prema davno utvrđenom rasporedu. Njihova je magijska funkcija danas u drugom planu. Svojim impresivnim scenskim nastupom prvorazredna su turistička atrakcija. Stalni su sudionici međunarodnog Riječkog karnevala, najvećeg u Hrvatskoj i jednog od najpoznatijih u Europi.
